Opis projekta

Svijet u kojem živimo izraz je druge moderne te su njegove glavne značajke fenomeni globalizacije i migracija. Oba fenomena zahtijevaju kompleksan pristup, budući da oblikuju naš svakodnevni život te utječu na transformaciju društava, identiteta i kulture. Upravo iz tih razloga, ali i zbog recentnih događanja i izazova pred kojima se našla Europska unija, ovaj projekt predlaže stjecanje uvida u promjene koje nose globalizacija i migracije, poglavito u zapadnim društvima s negativnim demografskim trendovima. Zbog kompleksnosti problematike, projekt Globalizacija migracija, antiimigrantske stranke i ksenofobija: Utjecaj globalizacije migracija na europska društva i države u 21. stoljeću, s posebnim naglaskom na Republiku Hrvatsku.

Cjelina pruža uvid u fenomen globalizacije i reakcijske paralelne procese u formi renacionalizacije, antiimigrantskog političkog diskursa, stvaranja antiimigrantskih stranaka te jačanja ksenofobije u Europi. Ovaj proces smo nazvali istodobna različitost te u ovom projektnom prijedlogu predstavlja novi metodološki i analitički okvir, u odnosu na metodološki nacionalizam i metodološki kozmopolitizam. Sastavnicu metodološkog okvira predstavlja konstrukcija temeljnih pojmova, definicija i metoda istraživanja.

Migracije, azil i pitanje sigurnosti na području Europske unije i Jugoistočne Europe (balkanska i mediteranska ruta) u kontekstu društva rizika kao druga tematska cjelina ovog projekta se fokusira na izazove i odnose proizašle iz izbjegličke krize, s naglaskom na pitanje sigurnosti i formulaciju suvremenih migracijskih politika. Migracije u globalno doba predstavljaju veliki izazov za Europsku uniju, bez obzira bile one ekonomske ili prisilne kao rezultat ratova i razaranja država.

Treća tematska cjelina (Fenomen antiimigrantskih stranaka i ksenofobije u Europskoj uniji u 21. stoljeću) fokusirana je na istraživanje antiglobalizacijskih process u vidu reaktivnih odgovora na globalizaciju. Globalizacija i migracije imaju multidimenzionalni karakter, budući da njihova istodobna različitost proizvodi konfliktne linije oko migracija: antiimigrantske, populističke i desno radikalne stranke.

Konačno, četvrta tematska cjelina (Utjecaj globalizacije migracija na hrvatsko društvo i državu 21. stoljeća) se bavi utjecajem globalizacije migracija na hrvatsko društvo 21.stoljeća, budući da je ulaskom u Europsku uniju Republika Hrvatska postala dijelom prostora globalnih migracija.

Regulacijske politike, scenariji i strategija migracija

Znanstveno reflektiranje smatramo potrebnim radi izrade regulacijskih politika, scenarija i strategija migracija. Nadalje, Hrvatska se susreće i s problemom smanjivanja ukupnog  broja stanovništva (demografski deficit), zbog diskrepancije broja rođenih, umrlih i iseljenih. U tom se kontekstu pojavljuje potreba promišljanja demografske dimenzije globalizacije i njezine refleksije na hrvatsko društvo, što je i fokus ovog projektnog prijedloga.

Iz općeg cilja projekta izvedeni su specifični znanstveni ciljevi koje smo rasporedili u pojedine tematske cjeline. U okviru prve tematske cjeline istraživači će provoditi istraživanja različitih aspekata fenomena globalizacije migracije te njihove refleksije na fenomen migracija općenito. A. Niederberger će analizirati nedavni neuspjeh nacionalnih demokracija, europskog višerazinskog sustava i globalne pravne i političke strukture općenito u adekvatnom suočavanju s migracijama i otporu prema njima istraživati općenite razloge/uzroke globalizacije migracija, utjecaj transnacionalnih faktora na migracijske procese s ciljem uspostavljanja strukturirane matrice na temelju dobivenih podataka. Ž. Paić će analizirati fenomen globalizacije migracija polazeći od perspektive fenomenologije, poststrukturalizma, biopolitike, teorijskih paradigmi o problemu Drugog (od multikulturalnosti do interkulturalizma) s ciljem redefiniranja figure stranca, apatrida i nomada. U okviru druge tematske cjeline istraživači će provodit će istraživanja različitih aspekata sigurnosti i potencijalne ugroze u kontekstu masovnih migracija koje preko balkanske i mediteranske rute pristižu u EU. J. Polović će istraživati aspekte prisilnih migracija kao sigurnosnih izazova Europskoj uniji u 21. stoljeću. V. Cvijič će provoditi istraživanja – case study– Srbija, Slovenija, Hrvatska na temu tehnika upravljanja rizikom i ilegalnim rutama na balkanskoj ruti. M. Ambrosini će se baviti istraživanjem azila na području Jugoistočne Europe i Mediterana, a s ciljem konkretnih prijedloga dobre prakse i policy preporuke koje mogu pridonijeti poboljšanju uvjeta azila u drugim strukturama unutar ili izvan analiziranog područja. U okviru treće tematske cjelineistraživači će provoditi istraživanja različitih aspekata fenomena antiimigrantskih stranaka i ksenofobije u EU u 21. stoljeću. M. Brčić Kuljiš će se baviti istraživanjem, detektiranjem i mapiranjem antiimigrantskih stranaka na područje EU u 21. stoljeću polazeći od pretpostavke promjene ideološke paradigme da su antiimigrantske stranke usko vezane uz desnicu. A. Milardović će se baviti istraživanjem kako migracijske politike u EU utječu na oblikovanje ksenofobije. J. Polović će se baviti istraživanjem izbornih rezultata u razdoblju na koje se odnosi projekt kako bi se detektirao odnos građana/ki prema migracijama. Finalno, u okviru četvrte tematske cjeline, A. Milardović će istraživanje usmjeriti na refleksiju globalizacije migracija/globalnih migracija na hrvatsko društvo i državu 21. stoljeća.

Razina spoznaja koja se planira generirati ovim projektom može biti korisna svim institucijama u Hrvatskoj i Europskoj uniji koje se, bilo znanstveno, bilo praktično bave migracijama, strancima, integracijama, multikulturalizmom, interkulturalizmom, antiimigrantskim strankama i ksenofobijom u kontekstu politike i ideologije migracija. U istraživanju ćemo pokazati kako migracije utječu na stabilnost zapadnih društava s obzirom na rastući populizam, pojavu antiimigrantskih stranka i ksenofobije s posebnim osvrtom na hrvatsko društvo i državu 21. stoljeća.